|
Pločice:
Izrada štampanih pločica prenosom tonera
Uvod
I pored toga što je danas foto postupak jednostavna i svima dostupna tehnika za izradu štamanih ploča, tehnika prenosom tonera ima svoje mjesto u amaterskim projektima, naročito za izradu prototipova i manje složenih projekata. Prije svega to je vrlo jeftina, jednostavna i brza tehnika, a kao krajnji rezultat se može dobiti prilično kvalitetna štampana pločica. Potrebno je malo prakse, kao i kod svih ostalih tehnika, ali kada je savladate dobićete rezultat koji će Vas sigurno oduševiti.
Priprema pločice
Ne zahtijeva se nikakve posebne pripreme, osim čišćenja bakarne površine, što je obavezno i kod bilo koje druge tehnike. Za čišćenje se mogu koristiti mehaničke ili hemijske metode. U praksi to znači da možete pločicu izribati vimom, šmirglati sitnim šmirglom ili očistiti kiselinom. Važno je da površina bude čista i odmašćena. U AlfaNet-u obično koristimo fini šmirgl papir i sve to radimo pod laganim mlazom vode, da spriječimo podizanje prašine.
Dok se pločica suši, na laserskom printeru se odštampa predložak pločice koju treba izraditi i to na termostabilnu foliju, koju možete kupiti u skoro svakoj knjižari. Treba napomenuti da postoje i specijalne folije za ovu namjenu, pod imenom "PNP BLUE", i kao što im i ime kaže plave su boje (jedna strana je mat, i izgleda slično indigo popiru, ali je sama folija malo deblja i naravno termostabilna). Sa takvim specijalnim folijama do rezultata se dolazi malo lakše a mogu se izvlačiti i tanje veze. U svakom slučaju, postupak sa folijom je identičan bez obzira o kojoj se radi. Kvalitetan laserski printer je vjerovatno najvažniji uslov koji je potrebno ispuniti, mada i kvalitetna fotokopirna mašina može da posluži. To znači da je moguće i direktno iz nacrta objavljenog u nekom časopisu doći do štampane veze, po cijeni običnog fotokopiranja!
Izbor laserskog printera
Vrlo je važno je da laser ima dobro zacrnjenje, tj. da ne ostavlja svijetle površine u otštampanim vezama, ili tanke svijetle pruge po cijeloj dužini stranice! U slučaju takvih problema najbolje je da potražite drugi laserski printer ili postojećem zamijenite selenski valjak i toner (kod HP printera se oboje mijenja zajedno, ali ukoliko koristite reciklirane tonere imajte u vidu da je u njima valjak polovan). Isprobali smo do sada više vrsta printera i teško je reći šta je najbolji izbor.
Naravno, HP i Canon modeli su se vrlo dobro pokazali, kako stariji tako i noviji modeli. Npr. HP-ov model HP LJ1000w daje izuzetno dobre rezultate, iako spada u jeftine laserske printere. Naravno, i skuplji modeli kao što je HP1200 mogu biti samo još bolji. Stari laseri tipa HP IIIp i njima slični modeli su takođe vrlo upotrebljivi za ovu namjenu, iako je rezolucija je kod starijih modela 300dpi. Kod današnjih lasera je rezolucija 600 ili 1200dpi, ali to nije bitna karakteristika u ovoj primjeni. Brother-ovi modeli su davali vrlo solidne rezultate, ako valjak nije istrošen.
Neki jeftiniji modeli OKI lasera mogu biti problematični, zbog slabog zacrnjenja na foliji (iako je na papiru zacrnjenje vrlo solidno). Najbolje je da laser isprobate štampanjem popunjenih crnih površina i pogledate kroz foliju prema jakoj svjetlosti. Ako su površine ravnomjerno zacrnjene i potpuno tamne problem izbora laserskog printera je riješen. Naravno, ni folije nisu sve jednake pa ima smisla isprobati i više vrsta folija, da utvrdite koja najviše odgovara Vašem printeru.
Prenos tonera na pločicu
Kada je pločica očišćena i osušena, na sto stavljamo komad kartona (radi zaštite i toplotne izolacije), na njega pločicu pertinaksa ili vitroplasta koja je odrezana na potrebne dimenzije. Foliju sa otštampanim vezama takođe treba obrezati na dimenzije pločice ili malo manje. Važno je da folija ne bude veća od pločice jer će se deformisati prilikom grijanja. Na bakarnu površinu postavljate foliju tako da naneseni toner bude okrenut prema bakarnoj površini. Sve prekrijete sa platnenom krpom i pritisnete sa ugrijanom peglom.
Temperatura je ključna stvar za uspjeh i trebala bi da bude oko 165° do 170°C. Za kvalitetan rezultat je neophodno izvršiti mjerenje i podešavanje temperature. Mi smo za mjerenje koristili RLC metar (koji nudimo na sajtu) i uz koji dolazi i sonda za mjerenje temperature sve do 750°C. Podesili smo regulator tako da temperatura osciluje u ovom intervalu i tu ga zalijepili jer pegla nam služi samo za ovu namjenu.
Naravno, možete pokušati i eksperimentalno utvrdite u koji položaj treba namjestiti termostat na pegli za najbolji rezultat. Ako Vam to može pomoći, kod nas je termostat otprilike nekih 30°-40° zakrenut od minimalnog položaja. Ako temperatura bude preniska toner se neće prenijeti na bakar, a ako bude previsoka toner će se razliti i upropastiti veze. Peglanje traje oko 3-4 minuta sa umjerenim pritiskanjem pegle a može se prekidati i kontrolisati. Veće crne površine će poprimiti plavičast odraz kada se pogledaju prema svjetlosti.
Postoje i drugi načini grijanja pločice i prenošenja tonera (u rerni, sa vađenjem i pritiskanjem gumenim valjkom, ili grijanjem na pegli kada je okrenuta naopako itd.), međutim po našem iskustvu klasično "peglanje" daje najbolje rezultate. Najlakše je kontrolisati temperaturu i najmanja je mogućnost da se opečete.
Kada mislite da je faza prenosa završena možete ugasiti peglu i pločicu sa zalijepljenom folijom podvrgnuti naglom hlađenju, recimo pod mlazom hladne vode. Za 20-tak sekundi će biti dovoljno ohlađena da možete preći na najdelikatniji dio posla - skidanje folije. Polako sa jednog ćoška podignete foliju, savijete je unazad pod oštrim uglom i polako povlačite. Ako je sve OK folija će ostati skoro potpuno čista, a sav toner sa nje će biti na bakarnoj površini pločice. Ako na nekim mjestima dođe i do prekida veze, to je lako popraviti vodootpornim flomasterom ili lakom.
Za klasični marker treba bar 1-2 sata sušenja, ali i to se može ubrzati ako pločicu malo stavite na peglu koja je još uvijek topla i tako ga zapečete.
Nagrizanje i bušenje
Sada Vam ostaje samo standardni postupak nagrizanja, koji ovdje nećemo objašnjavati. Dovoljno je samo reći da je toner prilično otporan na kiseline i možete koristiti ferohlorid ili najčešće korištenu kombinaciju hlorovodonične kiseline i hidrogena.
Nakon nagrizanja možete i odmah preći na bušenje, a tek potom ići na skidanje preostalog tonera sa bakrenih vodova. Toner se može skinuti acetonom ili nitro razređivačem, a kako za dalji rad svakako trebamo dobro očišćenu pločicu, mi najčešće koristimo ponovo fini šmirgl sa vodom. Mokru pločicu stavimo malo na još toplu peglu da se osuši a zatim je zaštitimo Lotlak-om, koji ne smeta pri daljem lemljenju. Naravno možete koristiti i kalajisanje pločice kao zaštitu.
Štampanje rasporeda elemenata
Nakon bušenja, naročito za složenije projekte, obavezno odradimo još jedan postupak prenosa tonera na gornju stranu pločice, ovaj put sa rasporedom elemenata, tako da dobijemo na gornjoj strani otštampane sve elemente i bitne oznake.
Ne treba ni naglašavati koliko ovo olakšava posao sastavljanja nekog složenijeg sklopa i što je još važnije, koliko smanjuje mogućnost greške. Uz sve naše projekte na www.elektronika.rs.ba načićete u pdf datotekama i top stranu koja je naimijenjena upravo za ovo. Nakon toga pločica izgleda kao ova naša na slici.
Čak i da pločice radite nekim drugim postupkom, samo zbog ove mogućnosti štampanja na gornju stranu pločice, vjerujte da vrijedi usvojiti postupak prenosa tonera! Kod gornje strane nije toliko bitna svaka linija pa je to odličan način za vježbanje i pronalaženje prave temperature, ako ste početnik u ovoj tehnici.
Kada čitavu tehniku usvojite, vidjećete da Vam za izradu kvalitetne štampane pločice sa štampom elemenata na gornjoj strani ne treba više od 20-30 minuta.
Montaža elemenata na pločicu postaje jednostavan i brz posao kod kojeg ne možete pogriješiti, a ne zaboravite da je u 85% slučajeva, problema sa uređajem koji ne proradi, u pogrešnoj montaži ili lošem lemljenju!
Kvalitet i mogućnosti ove tehnike
Sa vrlo kvalitetnom folijom, koju mi trenutno koristimo, moguće je bez problema provući i dvije veze između pinova IC kola, što se jako lijepo vidi i na ovoj fotografiji gotove pločice. Ovdje nam to nije trebalo, ali smo to uradili radi demonstracije, šta se može dobiti sa ovim postupkom. Za maksimalan kvalitet potrebno je i dosta prakse, kvalitetna folija i precizno podešena temperatura pegle na 165-170° celzijusa.
Naravno, ova tehnika ne može konkurisati foto postupku kada treba uraditi nešto zaista kvalitetno i precizno u više primjeraka, tako da samo usvajanjem obe tehnike i njihovim optimalnim kombinovanjem u svakoj situaciji možete dobiti najbolji rezulatat.
Prodaja
|
|
Transfer folija za izradu štampanih pločica, format A4, 1 kom
|
0.8 €
|
Transfer folija za izradu štampanih pločica, format A4, preko 10 kom
|
0.5 €
|
Transfer folija za izradu štampanih pločica, format A4, preko 30 kom
|
0.3 €
|
Narudžbe na mail:
narudzbe@elektronika.rs.ba
|
|